Rad

Hrvatski zavod za zapošljavanje, nezaposlene osobe i ostali tražitelji zaposlenja

U evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osoba se može prijaviti kao nezaposlena osoba ili kao tražitelj zaposlenja. 

Nezaposlenom osobom smatra se osoba u dobi između 15 i 65 godina života koja:  
  • je sposobna ili djelomično sposobna za rad,
  • nije u radnom odnosu,
  • ne obavlja samostalnu djelatnost,
  • aktivno traži posao,
  • raspoloživa je za rad,
  • ne ostvaruje mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini,
  • nema registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nema više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi,
  • nije član zadruge ili upravitelj zadruge,
  • nije predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator,
  • nema registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva,
  • ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu,
  • nije osigurana kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju,
  • nije zaposlena prema posebnim propisima,
  • nije korisnik mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje,
  • ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu,
  • nije osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove,
  • nije uključena u program socijalnog uključivanja na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju o privremenoj nezapošljivosti,
  • nije redoviti učenik ili student.
 
Ostali tražitelji zaposlenja se radi savjetovanja i informiranja u svrhu razvoja upravljanja karijerom i posredovanja, mogu prijaviti u evidenciju Zavoda iako se ne smatraju nezaposlenim osobama. 
Ostali tražitelji zaposlenja ne mogu koristiti prava iz statusa nezaposlenosti.  
 
 
Prava i obveze nezaposlenih osoba

Prava i obveze nezaposlenih osoba uređeni su Zakonom o tržištu rada („Narodne novine“ br. 118/18, 32/20, 18/22).


Prava

• Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti
• Pravo na mirovinsko osiguranje
• Pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova
 
 
  • Pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja
  • Pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa
  • Pravo na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove
 
Obveze
  • Redovito kontaktiranje savjetnika za zapošljavanje u dogovorenom vremenu
  • Prisustvovati individualnom savjetovanju
  • Zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje izraditi profesionalni plan traženja posla / sporazum o uključivanju na tržište rada i pridržavati se aktivnosti utvrđenih profesionalnim planom / sporazumom o uključivanje na tržište rada
  • Podnositi molbe poslodavcima i javljati se na oglase i natječaje
  • Biti raspoloživ za rad odazivajući se na pozive zavoda radi pripreme za zapošljavanje i zaposlenja u terminima utvrđenim profesionalnim planom
  • Provoditi aktivnosti u svrhu pripreme za zapošljavanje: uključiti se u grupno savjetovanje-radionice kojima se stječu vještine aktivnog traženja posla te sudjelovati u postupku profesionalne selekcije-odabiru za određeno radno mjesto ili obrazovanje 
 
Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o tržištu rada („Narodne novine“ br. 118/18, 32/2018/22).

Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu u Republici Hrvatskoj:
  1. mora ispuniti uvjet prethodnog rada,
  2. radni odnos joj ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom, a obavljanje samostalne djelatnosti ne smije prestati bez opravdanih razloga,
  3. mora se u zakonskom roku prijaviti nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.
 
Uvjet prethodnog rada

Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba  ako u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.
Vremenom provedenim na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima, odnosno vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja i vrijeme u kojem je mirovala obveza doprinosa prema propisu kojim se uređuju doprinosi za obveza osiguranja.
Za ostvarivanje navedenog prava u Republici Hrvatskoj uzet će se u obzir vrijeme koje je nezaposlena osoba provela  na radu u bilo kojoj državi članici Europske unije,Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu ili Švicarskoj, uključujući i Hrvatsku. 
 
 
Razlozi prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti I ostvarivanje prava

Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:
  • zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
  • pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa (osim na prijedlog poslodavca, u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu)
  • sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa,
  • zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada,
  • redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika 
  • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.
Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba ne može ostvariti ako samostalnu djelatnost nije prestala obavljati zbog opravdanih razloga. Opravdanim razlozima smatraju se:
  • insolventnost, odnosno nelikvidnost,
  • zaključenje stečajnog postupka,
  • poslovanje s gubitkom,
  • gubitak poslovnog prostora,
  • gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom,
  • bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,
  • gubitak poslovnog partnera,
  • ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,
  • prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom,
  • drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.
Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti ako je taj radni odnos odnosno obavljanje samostalne djelatnosti trajalo kraće od tri mjeseca, a prethodni je radni odnos prestalo na neki od gore navedenih načina odnosno obavljanje samostalne djelatnosti nije prestalo iz opravdanog razloga.  
 
 
Rok za prijavu i podnošenje zahtjeva

Radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlena osoba se mora prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.
Ako je nezaposlena osoba nakon prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti bila privremeno nesposobna za rad, odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopusta onda se mora prijaviti u roku od 30 dana od prestanka neke od tih okolnosti.
Nezaposlena osoba se prijavljuje i podnosi  zahtjev u područnoj službi odnosno područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojem ima prijavljeno prebivalište ili boravište.
 

Visina novčane naknade

Visina novčane naknade po prestanku radnog odnosa ovisi o plaći koju je nezaposlena osoba ostvarila prije prestanka radnog odnosa jer osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe.
Visina novčane naknade po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti ovisio osnovici na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.
Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od osnovice.
Propisan je najniži i najviši iznos novčane naknade.
Najviši iznos novčane naknade ovisi o prosječnoj plaći isplaćenoj u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini te novčana naknada za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa te plaće.
Najniži iznos novčane naknade ovisi o minimalnoj plaći u Republici Hrvatskoj umanjenoj za doprinose za obvezna osiguranja te novčana naknada ne može biti niža od 50% iznosa te plaće. 
 
 
Trajanje novčane naknade

Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba može ostvariti u trajanju od 90 do 450 dana, a što ovisi o ukupnom vremenu koje je provela na radu te o činjenici da li je nezaposlena osoba već koristila novčanu naknadu budući da se kod ponovnog utvrđivanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu na temelju kojeg se utvrđuje trajanje prava na novčanu naknadu uračuna samo vrijeme provedeno na radu nakon posljednjeg korištenja novčane naknade.
  • 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine,
  • 120 dana ako je provela  na radu više od 2 godine,
  • 150 dana ako je provela  na radu više od 3 godine,
  • 180 dana ako je provela  na radu više od 4 godine,
  • 210 dana ako je provela  na radu više od 5 godina,
  • 240 dana ako je provela  na radu više od 6 godina,
  • 270 dana ako je provela  na radu više od 7 godina,
  • 300 dana ako je provela  na radu više od 8 godina,
  • 330 dana ako je provela  na radu više od 9 godina,
  • 360 dana ako je provela  na radu više od 10 godina,
  • 390 dana ako je provela  na radu više od 15 godina,
  • 420 dana ako je provela  na radu više od 20 godina,
  • 450 dana ako je provela  na radu više od 25 godina.
Postoji izuzetak od ovog pravila:

Ako je provela  na radu 32 godine i nedostaje joj do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili nastupanja neke druge okolnosti za prestanak prava na novčanu naknadu. Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu uzet će se u obzir vrijeme koje je provela na radu u bilo kojoj državi članici Europske unije, Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu ili Švicarskoj uključujući i Hrvatsku.

Više informacija o svemu možete dobiti na web-stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje http://www.hzz.hr

 

Pitanja i odgovori

Pravo na novčanu naknadu stječete ako u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, imate najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Za ostvarivanje tog prava u Republici Hrvatskoj (ili u nekoj drugoj državi članici Europske unije, Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu ili Švicarskoj) uzet će vam se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj državi članici Europske unije,Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu ili Švicarskoj, uključujući i Hrvatsku. Na primjer, ako ste radili u Republici Hrvatskoj 4 mjeseca, a prije toga u nekoj drugoj državi članici Europske unije 5 mjeseci, prilikom utvrđivanja prava na novčanu naknadu uzet će vam se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u obje navedene države. Razdoblja rada ostvarena u drugim državama (kao i drugi podaci važni za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, npr. razlog prestanka radnog odnosa, iznosi plaća…) se potvrđuju obrascem PD U1 kojeg izdaju zavodi za zapošljavanje država u kojima se radilo. Ukoliko niste u mogućnosti sami pribaviti obrazac U1, Hrvatski zavod za zapošljavanje će službenim putem pribaviti potrebnu dokumentaciju od nadležnih zavoda.

Da bi mogli ostvariti pravo na novčanu naknadu radni odnos ne smije prestati Vašom krivnjom ili voljom. Pravo na novčanu naknadu ne možete ostvariti ako vam je radni odnos prestao: • zbog toga što ste otkazali radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca, • pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa (osim na prijedlog poslodavca, u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema posebnom propisu) • sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa, • zbog toga što niste zadovoljili na probnom radu ili niste zadovoljili tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno niste u propisanom roku položili stručni ispit, • redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca. Pravo na novčanu naknadu ne možete ostvariti ako ste prestali obavljati samostalnu djelatnost bez opravdanih razloga. Opravdanim razlozima smatraju se: • insolventnost, odnosno nelikvidnost, • zaključenje stečajnog postupka, • poslovanje s gubitkom, • gubitak poslovnog prostora, • gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom, • bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti, • gubitak poslovnog partnera, • ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti, • prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom, • drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani. Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti ako je taj radni odnos odnosno obavljanje samostalne djelatnosti trajalo kraće od tri mjeseca, a prethodni je radni odnos odnosno obavljanje samostalne djelatnosti prestalo na neki od gore navedenih načina.

Radi ostvarivanja prava na novčanu naknadu morate se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Ako ste nakon prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja samostalne djelatnosti bili bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopusta onda se morate prijaviti u roku od 30 dana od prestanka neke od tih okolnosti. Prijavljujete se i zahtjev podnosite u područnoj službi odnosno područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojem ima prijavljeno prebivalište ili boravište.

Visina novčane naknade po prestanku radnog odnosa ovisi o plaći koju ste ostvarili prije prestanka radnog odnosa jer osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Visina novčane naknade po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti ovisi o osnovici na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku obavljanja samostalne djelatnosti. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od osnovice. Propisan je najniži i najviši iznos novčane naknade. Najviši iznos novčane naknade ovisi o prosječnoj plaći isplaćenoj u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini te novčana naknada za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa te plaće. Najniži iznos novčane naknade ovisi o minimalnoj plaći u Republici Hrvatskoj umanjenoj za doprinose za obvezna osiguranja te novčana naknada ne može biti niža od 50% iznosa te plaće.

Pravo na novčanu naknadu možete ostvariti i trajanju od 90 do 450 dana, a što ovisi o ukupnom vremenu koje ste proveli na radu te o činjenici da li ste već koristili novčanu naknadu budući da se kod ponovnog utvrđivanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu na temelju kojeg se utvrđuje trajanje prava na novčanu naknadu uračuna samo vrijeme provedeno na radu nakon posljednjeg korištenja novčane naknade. • 90 dana ako ste proveli na radu od 9 mjeseci do 2 godine, • 120 dana ako ste proveli na radu više od 2 godine, • 150 dana ako ste proveli na radu više od 3 godine, • 180 dana ako ste proveli na radu više od 4 godine, • 210 dana ako ste proveli na radu više od 5 godina, • 240 dana ako ste proveli na radu više od 6 godina, • 270 dana ako ste proveli na radu više od 7 godina, • 300 dana ako ste proveli na radu više od 8 godina, • 330 dana ako ste proveli na radu više od 9 godina, • 360 dana ako ste proveli na radu više od 10 godina, • 390 dana ako ste proveli na radu više od 15 godina, • 420 dana ako ste proveli na radu više od 20 godina, • 450 dana ako ste proveli na radu više od 25 godina. Postoji izuzetak od ovog pravila: Ako ste proveli na radu 32 godine i nedostaje vam do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imate pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja ili nastupanja neke druge okolnosti za prestanak prava na novčanu naknadu. Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu uzet će vam se u obzir vrijeme koje ste proveli na radu u bilo kojoj državi članici Europske unije, Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu ili Švicarskoj, uključujući i Hrvatsku.

Ako Vam je za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u drugoj državi članici Europske unije potreban dokaz o razdoblju osiguranja zaposlenja ili samozaposlenja ostvarenom u Republici Hrvatskoj, možete podnijeti zahtjev za izdavanje prijenosnog dokumenta U1 (PD U1) u bilo kojoj područnoj službi odnosno područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Središnjem uredu, ili putem e-maila na adresu eukoordinacija@hzz.hr. Uz vlastoručno potpisan Zahtjev podnesen putem e-maila potrebno je priložiti i presliku osobne iskaznice ili putovnice.

Ako ostvarujete pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj te odlučite tražiti posao u nekoj drugoj državi članici Europske unije naknadu možete zadržati i dalje ju koristiti najduže još tri mjeseca ako ispunite sljedeće uvjete: • u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje morate biti prijavljeni kao nezaposlena osoba najmanje 4 tjedna nakon što ste postali nezaposleni, • Hrvatskom zavodu za zapošljavanje morate najaviti odlazak i zatražiti izdavanje obrasca U2, • u zavod za zapošljavanje države u kojoj tražite posao morate se prijaviti u roku od 7 dana od datuma kada ste prestali biti na raspolaganju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, • u toj državi morate aktivno tražiti posao i biti raspoloživi za rad, Ukoliko ispunjavate navedeni uvjet o 4 tjedna provedena u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje će Vam na Vaš zahtjev izdati prijenosni dokument U2 (PD U2). Obrascem U2 zavodu za zapošljavanje države u koju odlazite tražiti posao dokazujete da Vam je odobren izvoz novčane naknade.Zahtjev za izdavanje navedenog prijenosnog dokumenta U2 podnosi se u područnoj službi odnosno područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kojem ste prijavljeni. Hrvatski zavod za zapošljavanje će Vam nastaviti isplaćivati naknadu direktno na Vaš bankovni račun, u iznosu koji vam je utvrđen u Republici Hrvatskoj, ali samo ako će zavod za zapošljavanje države u kojoj ćete tražiti posao obavještavati putem službenih obrazaca (U013) Hrvatski zavod za zapošljavanje da li im se redovno javljate i da li ispunjavate sve uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad.



Pravni okvir:
Zakon o tržištu rada („Narodne novine“ br. 118/18, 32/2018/22).
 
Povezane e-usluge:
Burza rada
Korisničke stranice HZMO-a