Mirovine

Mirovine
 
2.1.Izračun mirovine
 
Informativni izračun mirovine može se zatražiti u nadležnoj područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) uz predočenje osobne iskaznice i uplatnice na 9,29 EUR – detaljne informacije. Obavještavamo korisnike da je od ponedjeljka, 26. svibnja 2025., e-usluga informativnog izračuna mirovine dostupna isključivo putem stranice Moja mirovina na poveznici: https://mojamirovina.hr/. Za pristup usluzi potrebna je prijava putem sustava e-Građani.
 
 
Adrese i telefonske brojeve područnih službu/ureda i ispostava HZMO-a pronaći ćete na stranici kontakti HZMO-a 
 
Kako se određuje mirovina? 
 
 
2.2. Vrste mirovina
 
Starosna mirovina
Prijevremena starosna mirovina
Invalidska mirovina
Privremena invalidska mirovina
Profesionalna rehabilitacija
Obiteljska mirovina
Osnovna mirovina
Naknada zbog tjelesnog oštećenja
Mirovine prema posebnim propisima
Nacionalna naknada za starije osobe
 
2.2.1.Starosna i prijevremena starosna mirovina
 
Za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu potrebno je ostvariti 2 uvjeta:
  • uvjet u odnosu na mirovinski staž
  • uvjet u odnosu na godine života.
 
Starosna mirovina
 
Zakon je propisano da pravo na starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
U prijelaznom razdoblju od  2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi:
 
STAROSNA MIROVINA
(najmanje 15 godina staža)
 godina godine života 
  god. mj.
2020. 62 6
2021. 62 9
2022. 63 0
2023. 63 3
2024. 63 6
2025. 63 9
2026. 64 0
2027. 64 3
2028. 64 6
2029. 64 9
 
Od 1. siječnja 2030. izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce.
Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe osiguranik s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža.
 
 
Prijevremena starosna mirovina
 
Prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti osiguranik koji je navršio 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
U prijelaznom razdoblju od  2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem:
 
PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA
godina godine života godine staža
  god. mj. god. mj.
2020. 57 6 32 6
2021. 57 9 32 9
2022. 58 0 33 0
2023. 58 3 33 3
2024. 58 6 33 6
2025. 58 9 33 9
2026. 59 0 34 0
2027. 59 3 34 3
2028. 59 6 34 6
2029. 59 9 34 9
 
Od 1. siječnja 2030. izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce.
 
 
2.2. Invalidska mirovina
 
Uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu:
  • postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
  • uvjet staža.
Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom  rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Ako je djelomični ili potpuni  gubitak radne sposobnosti  nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu  navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka smanjenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno od navršene 23 godine života ako je završio sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij ili stručni kratki studij te od navršene 26. godine života ako je završio sveučilišni odnosno stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:
  • proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
  • do nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života kraći je uvjet staža (navršena jedna odnosno dvije godine staža osiguranja). Potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu (navršenih 65 godina života za muškarce te navršenih 63 godine i 9 mjeseci u 2025. godini - uvjeti za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju za žene).
 
  • Od 1. siječnja 2026. omogućen je rad uz istovremenu isplatu mirovine i korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te korisnicima  invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.
Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
  • Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.
 
 2.3.Obiteljska mirovina

Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu:
  • navršio najmanje 5 godina staža osiguranja (radnog staža) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža) ili je
  • ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili je
  • bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili je
  • bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.
Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranika.
Članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu i uvjeti ostvarivanja prava
Bračni drug/ izvanbračni drug/ životni partner/ neformalni životni partner imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
  • ako su do smrti bračnog druga nakon kojeg im pravo pripada navršili 50 godina života
  • ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga
  • ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a oni obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu
  • ako  do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, pravo na obiteljsku mirovinu imaju kad navrše 50 godina života
  • ako su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života, zadržavaju pravo trajno, a ako pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života
  • udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti.
Izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala  do smrti korisnika, a trajala je najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.
  • Razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Članovi obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formalno ili neformalno životno partnerstvo pod uvjetom da je ta zajednica trajala najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:
  • ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina, to pravo može koristiti do 18. godine u razdobljima kada nije zaposleno
  • ako je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu. Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti zadržava pravo na obiteljsku mirovinu.
  • kada je potpuni gubitak radne sposobnosti nastupio nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti
  • ako je u trenutku smrti osiguranika dijete na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti osiguranika. Pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26. godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stječe pravo na obiteljsku mirovinu, neovisno o tome je li ga osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti. Također, dijete sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koje je prije smrti roditelja stupilo u radni odnos ili je počelo obavljati djelatnost na osnovi koje postoji obveza osiguranja (npr. otvori obrt)  prema ZOMO-u, nakon smrti roditelja ima pravo na obiteljsku mirovinu.
Isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja radnog odnosa duljeg od polovice punog radnog vremena ili obavljanja djelatnosti na osnovi kojeg se stječe svojstvo osiguranika, a pravo na mirovinu se ne gubi. Nakon prestanka obveznog osiguranja ponovno se uspostavlja isplata obiteljske mirovine.
 
Dijete koje je ostvarilo obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost po osnovi koje postoji obveza osiguranja prema ovome Zakonu, ali mu se obustavlja isplata mirovine za vrijeme zaposlenja od 3,5 sata dnevno ili dulje, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti.
Nakon smrti oba roditelja dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu iza svakog roditelja, tj. ima pravo na dvije obiteljske mirovine.
 
Roditelji, očuh, maćeha, životni partner roditelja i  posvojitelj osiguranika koje je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
  • ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života
  • ako je mlađi od 60 godina u slučaju da je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti
​Pravo na obiteljsku mirovinu ima i
  • pastorčad koju je osiguranik uzdržavao
  • unučad, djeca bez roditelja-braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzdržavao ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZOMO-u
  • dijete nad kojim je osiguranik ostvarivao partnersku skrb
  • dijete preminulog životnog partnera kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu sa ZOMO-om i propisima o životnom partnerstvu osoba istog spola.
 
Pravo na obiteljsku mirovinu bračni drug mlađi od 50 godina, gubi sklapanjem braka, odnosno izvanbračne zajednice ili životnog partnerstva/neformalnog životnog partnerstva, osim ako to pravo nije ostvareno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Stupanjem u brak pravo ne gube djeca koja se nalaze na redovitom školovanju te djeca sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti.

Član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana ispunjenih uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od šest mjeseci od dana ispunjenih uvjeta, član obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
Iznimno, u slučaju smrti korisnika mirovine pravo na obiteljsku mirovinu može se steći najranije od prvoga dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro.

Izuzima se od ovrhe obiteljska mirovina koju ostvaruju samo djeca umrlog osiguranika, a udovica/udovac je nositelj prava jer obavlja roditeljsku dužnost prema djeci umrlog osiguranika ili obiteljsku mirovinu koristi uz djecu umrlog osiguranika.
 
Korisnici obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati punu mirovinu.
 
Od 1. siječnja 2026. uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti  na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.

Pravo na dio obiteljske mirovine (https://www.mirovinsko.hr/hr/pravo-na-dio-obiteljske-mirovine/2566)

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/22), stupio je na snagu 1. siječnja 2023., izmijenjen je model obiteljskih mirovina kako bi se korisnicima povećalo ukupno mirovinsko primanje omogućavanjem isplate dijela obiteljske mirovine uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine.
 
 
Istaknute Poveznice: