Dobrovoljna mirovinska štednja (lll. stup)

Pored obveznog mirovinskog osiguranja (prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja) svaka osoba sa prebivalištem u Republici Hrvatskoj može dodatno štedjeti za nadolazeću starost i dobrovoljno se osigurati članstvom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (III. stup) kojim upravlja mirovinsko društvo. Jednako kao i drugi stup, treći stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju, što pruža mogućnost da sami preuzmemo odgovornost za vlastita mirovinska primanja i osiguramo bolji standard u starosti. Osim što je dobrovoljan, treći stup nosi i veću razinu fleksibilnosti od prva dva stupa, koja se ponajviše očituje u činjenici da sami birate učestalost, kao i visinu uplata u fond. Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima normativno je uređen treći stup mirovinskog osiguranja.

U trećem mirovinskom stupu postoje dvije vrste mirovinskih fondova – otvoreni i zatvoreni. 

 

Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi su namijenjeni štednji svih građana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih uz dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva vlasništvo su člana, bez obzira tko je uplatitelj.

 

U zatvorenim fondovima štede samo zaposlenici kod poslodavca koji je osnivač fonda, odnosno članovi udruge koja je osnovala fond radi štednje svojih članova. I u otvorenim i u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima država uplatom iz proračuna potiče mirovinsku štednju, a članovi zatvorenih fondova imaju pravo i na dodatne poticaje koje uplaćuje poslodavac ili udruga koja je pokrovitelj fonda. Ukoliko poslodavac uplaćuje za svoje zaposlenike u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, do iznosa od 55,36 EUR-a mjesečno ili 796,34 EUR-a godišnje, uplata je porezno priznati trošak poslodavca.

 

Državnim poticajnim sredstvima (DPS) država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15% na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu i to do ukupno uplaćenog iznosa od 663,61 EUR-a godišnje, što znači da je moguće uvećati iznos na računu za 99,54 EUR-a godišnje.

Pravo na državna poticajna sredstva ima svaki član koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili je njezin državljanin. Također, pravo ostvaruju i članovi koji nisu državljani Republike Hrvatske, pod uvjetom da imaju prebivalište u nekoj od država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, ali to pravo im pripada samo tijekom razdoblja dok se u Republici Hrvatskoj uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje – II. stup.

 

Prikupljanje sredstava u okviru trećeg stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova. Uplaćivanjem sredstava u dobrovoljne mirovinske fondove visina mirovine, prema načelu definiranih doprinosa, izravno će ovisiti o visini uplaćenih i kapitaliziranih sredstava. Uplaćena sredstva fond ulaže na tržištu kapitala  i ostvaruje prinos. Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda su sredstva koja je dobrovoljno mirovinsko društvo zaradilo, ulažući imovinu članova fonda u različite financijske instrumente (dionice, obveznice i sl.) na tržištima kapitala. 

 

Isplatu mirovina obavljaju mirovinska društva, mirovinska osiguravajuća društva i društva za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje Agencije (HANFA), a jedini uvjet za korištenje 30% sredstava sa osobnog računa je navršenih 50 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili najkasnije s danom 31.12.2018. godine, odnosno navršenih 55 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili počevši od 01.01.2019. godine.

Sredstva iz trećeg stupa u cijelosti su nasljedna.

Dobrovoljna mirovinska štednja je jedini financijski proizvod u Republici Hrvatskoj koji obuhvaća državna poticajna sredstva, prinos fonda i porezne olakšice za poslodavce.

Na dobrovoljnu mirovinsku štednju niti u fazi štednje niti prilikom isplate ne plaća se porez.